Mobbing na internetu vrsta je agresivnog ponašanja koje proizlazi iz pojedinaca ili skupina i kao cilj ima drugu osobu s namjerom da joj našteti. To može biti namjerno uznemiravanje, ponižavanje, vrijeđanje, prijetnje i sramoćenje uz pomoć digitalnih medija. Mobbing na internetu ne događa se jedanput, već višekratno, tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Prema navodima u JIM studiji iz 2016. godine čak 8 posto mladih u uzrastu između 12. i 19. godine života navode da su već jedanput bili meta takvih napada. Djevojčice su žrtve takvih napada s devet posto češće od dječaka sa sedam posto. Međutim, mobbing na internetu nije ovisan o spolu, već i o dobi i tipu škole. Prema istraživanju JIM-a 2016., učestalost fenomena raste s povećanjem starosne dobi skupine: četiri posto u skupini između 12. i 13. godine života, odn. 13 posto u skupini između 18. i 19. godina života. Prema drugim studijama (Leest / Schneider 2017) mobbingu na internetu u 8. i 9. razredu događa se najčešće, pa se njegova učestalost opet smanjuje od 9. razreda. Osobito često taj se fenomen susreće između učenika strukovnih škola.
Za razliku od analognog oblika mobbinga na školskom dvorištu, onaj na internetu je koban jer je posvuda prisutan te u kratkom vremenu može doseći široku javnost i nepregledni doseg. Osim toga, takav se napad može provesti anonimno i ne mora posjedovati vremenska ili prostorna ograničenja. Većina djece i adolescenata ne povlaće crtu između života izvan interneta i onog na internetu tako da je mobbing na internetu često praćeno istovremenim oblikom analognom mobbinga.
Mobbing na internetu vrlo je složen fenomen što pokazuju njegove različite manifestacije i pritom korišteni mediji i profili počinitelja.
Uhođenje na internetu najčešće se odvija preko instant messenger usluga kao što je primjerice aplikacija WhatsApp (u 78 posto slučajeva). Drugo najčešće mjesto zločina su društvene mreže kao što je Facebook (u 53 posto slučajeva). Pritom se može primijetiti smanjeno korištenja društvenih mreža od 2013. godine, kao i povećana popularnost poruka preko instant messenger (Leest / Schneider 2017).
– mobbing na internetu kao rezultat ponašanja žrtava (45 posto
– osobni sukobi kao uzrok mobbinga na internetu (43 posto)
– kao opravdanje navode loše raspoloženje (12%) ili dosadu (11%)
– slijednici / grupna dinamika kao uzrok
Pritom je 20,4 posto počinitelja mobbinga također bilo žrtvom mobbinga na internetu. Prijelaz iz „uloge počinitelja i uloge žrtve“ ponekad je fluidan.
www.juuuport.de
Juuuport izviđači tinejdžeri koji volontiraju kako bi pomogli mladima koji imaju problema u digitalnom svijetu.
www.buendnis-gegen-cybermobbing.de
Inicijativa savjetuje o uzrocima i posljedicama mobbinga, nasilja i agresije na internetu.
www.nummergegenkummer.de
Udruga za cilja ima uspostavljanje brzodostupne savjetodavne usluge u Njemačkoj za svu djecu i adolescente, njihove roditelje i druge nastavnike. Anonimnost telefonskog savjetovanja često omogućava djeci i roditeljima da potraže pomoć.
Posljedice mobbinga na internetu za žrtve su ozbiljne i mogu između ostalog za posljedice imati strah i nesigurnost, psihosomatske tegobe, nesanicu, izbjegavanje školske nastave i povlačenje iz društva kao i depresivna raspoloženja sve do razmišljanja o suicidu. Ostale kompenzacijske strategije su samoozljeđivanje i konzumiranje alkohola ili tableta (Leest/Schneider 2017).
Ako se tinejdžeri odluče zatražiti pomoć i podršku od trećih osoba, obično se obraćaju svojim roditeljima ili bliskim prijateljima (JIM-Studie 2016). Tek nakon njih se povjeravaju učiteljicama i učiteljima.
Mobbing na internetu nije trivijalna stvar. Mobbing na internetu nije zasebno kazneno djelo. Međutim, kazneno se progone različita djela počinitelja.
Počinitelji prema tome mogu očekivati odgovarajuće pravne posljedice. To mogu biti novčane kazne ili kazne do pet godina zatvora.