Govor mržnje na internetu

Vrijeme čitanja: minute

„Haters gonna hate“ pjeva američka pjevačica Taylor Swift u svojoj pjesmi „Shake It Off“. Međutim, govor mržnje ne može se samo „otresti“. Neovisno o tome događa li se u analognom ili digitalnom okruženju, govor mržnje krši dostojanstvo čovjeka.

Svatko može biti metom govora mržnje. Takvi govori mogu biti usmjereni protiv pojedinaca ili skupina. Radi se o vrijeđanju, uvredama, klevetama, prijetnjama ili huškanju naroda. Zbog toga je govor mržnje danas važna tema političkog i društvenog obrazovanja. Ali što je govor mržnje i što se može protiv toga učiniti?

Gdje počinje govor mržnje?

Odbor ministara Vijeća Europe već je 1997. godine usvojio preporuku o ophođenju s govorom mržnje. Ona sadrži definiciju govora mržnje koja se obično koristi kad se govori o toj temi. Prema toj definiciji pojam govor mržnje uključuje „sve oblike iskaza koji šire, promiču, opravdavaju ili navode na rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i ostale oblike mržnje zasnovanena netoleranciji, uključujući: netoleranciju iskazanu kroz agresivni nacionalizam i etnocentrizam, diskriminaciju i netrpeljivost prema manjinama, useljenicima ili osobama imigrantskog podrijetla.“

Pritom se govor mržnje ne smije smatrati isključivo internetskim fenomenom. Međutim, neinhibirani učinak i mogućnost da se brzo pristupi maksimalno velikom broju potencijalnih primatelja, internet čini popularnom platformom za plasiranje govora mržnje.

Govor mržnje može se izjaviti izravno, npr. konkretnim pozivanjem na nasilje, te neizravno, širenjem neistina. Razlikuje se više oblika sadržaja, skupina žrtava, obrazaca i metode kako dolazi do plasiranja govora mržnje.

Govor mržnje izražava se različitim sadržajnim i jezičnim obrascima. Među takve sadržajne uzorke broji se namjerno širenje lažnih dojava i teorija zavjere, jačanje stereotipa, (opće) izjednačavanje, ali i poziv na nasilje ili postupke lišavanja čovječnosti. Jezični obrasci su ovrede korištenjem uvredljivih pojmova, plakativne jezične slike i jasna suprotstavljenost „mi“ i „oni“.

Govor mržnje objavljuje se na različitim platformama koje služe za komuniciranje. To mogu biti blogovi, internetski forumi i društvene mreže pa sve do posebno dizajniranih internetskih stranica posvećenih govoru mržnje. Govor mržnje poprima još izravniji oblik u e-pošti i/ili privatnim porukama. Govor mržnje može se pojaviti i u internetskim igrama, glazbi i video sadržaju.

U slučaju govora mržnje riječi i slike se koriste ciljano kako bi se ponizile i isključile druge osobe. Često se raspiruju strahovi što osobito djecu može učiniti nesigurnom. Strahove ili neprihvaćanja tako je moguće ojačati. Može doći do nastajanja agresija prema onima koji pripadaju diskreditiranoj skupini.

Članak 5. stavak 1. Ustava Savezne Republike Njemačke jamči slobodu govora. Međutim, ta se zaštita ukida ako se pritom narušava dostojanstvo druge osobe (vidi čl. 1. Ustava). Zato se komentare na internetu ne bi trebalo zanemariti. Sadržaji kažnjivi zakonom, poput klevete, vrijeđanja i huškanja naroda nisu zaštićeni slobodom govora.

Ljudi su na vrlo različite načine pogođeni govorom mržnje. Senzibiliziranje mladih ljudi na tu temu može prije svega značiti kultiviranje poštovanja u međusobnom ophođenju. Svatko tko se bavi govorom mržnje na internetu ne bi stoga trebao tematizirati samo medijsku pismenost, već bi trebao biti i sadržajno informiran o diskriminirajućim strukturama u analognom životu. Stoga je borba protiv rasističkih i nečovječnih glasova zadatak za cijelo društvo.

UNESCO-ova studija navodi četiri inicijative protiv govora mržnje (vidi UNESCO 2015, 16):
– sustav ranog upozorenja za prepoznavanje govora mržnje,
– koordinacija (među-)nacionalnih koalicija,
– jači odgovor društvenih mreža i pružatelja internetskih usluga,
– promicanje medijske pismenosti za pripremu korisnika na tumačenje i reagiranje na govor mržnje.

Međutim, budući da ljudi koji se angažiraju protiv govoru mržnje također mogu postati meta takvih kampanja, mladi bi kod takozvanih protugovora (engl. "counter speech) trebali obratiti pozornost na sebe i svoju sigurnost.

Kampanje i inicijative protiv mržnje na internetu

No Hate Speech Movement
Cilj ove europske kampanje Vijeća Europe je da se agresivno pozicionira protiv huškanja na internetu, da razvije odgovarajuće strategije i ponudi podršku onima koji su time pogođeni.

Za slobodu govora - protiv huškanja na internetu
Apel Državnog instituta za medije njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija (LfM) protiv diskriminacije i huškanja obuhvaća se prije svega operatorima društvenih medija da preuzmu odgovornost više nego su to do sada činili.

www.jugend.support
Platforma mladih pruža podršku u rješavanju internetskih problema kao što su mobbing ili nasilje na internetu i daje informacije o rizicima kod aktualnih internetskih fenomena.

Pročitajte više u dosjeu „Odgovornost“

Na internetu se često igrnoriraju standardi i vrijednosti kako poznajemo i poštujemo izvan interneta. Moja odgovornost na internetu?!

Mobbing na internetu postalo je važno pitanje u školi i obitelji jer je time pogođen sve veći broj djece i adolescenata. Kada se radi o mobbingu na internetu?

Projektna ideja: Internet – moja maska.

Podijeli članak

Proslijedi članak jednim klikom!

Podijeli

Govor mržnje na internetu

Oblici govora mržnje

Koji su to uzorci i sadržaji?

Gdje možemo naći govor mržnje?

Posljedice govora mržnje

Pravna situacija oko govora mržnje

Što se može učiniti u vezi s tim?

Podijeli članak