Oblikovanje mišljenja ovisi o mnogim čimbenicima: osobnim vrijednostima, vlastitoj životnoj situaciji, znanju i iskustvu, kao i vlastitom društvenom okruženju. Na primjer, ljudi su skloniji razmišljati o nekoj temi ako se o tome trenutno puno priča u obitelji ili krugu prijatelja. Međutim, i način na koji se neka tema medijski prikazuje često može dovesti do nesvjesnih i brzih stvaranja mišljenja na spomenutu temu.
Primjerice, lažne vijesti, tj. namjerno proširene krive informacije, određene teme često prikazuju vrlo emotivno, što djecu i adolescente može navesti da takve informacije dalje šire preko WhatsAppa ili Facebooka. Studija američkog istraživačkog instituta Ipsos Public Affairs pokazuje da takve lažne vijesti vrlo brzo mogu razviti široku distribuciju i da također dugo ostaju u sjećanju.
Još češće nego u slučaju lažnih vijesti, djeca i mladi ljudi suočavaju se s informacijama koje suptilno mogu utjecati na njihova gledišta. Posebno na platformi YouTube mnogi medijski formati poput kanala na temu ljepota i lifestyle zapravo služe za zabavu. Često se radi o uprizorenim svjetovima koji oblikuju mišljenja i stavove djece upravo onda kada ona nemaju dovoljno vlastitog iskustva o određenoj temi ili pak kad nemaju mogućnosti takve prizore usporediti s drugim izvorima informacija.
Mnogi korisnici platforme YouTube ne označavaju jasno scene kada vrše promidžbu proizvoda. „Posebno djeci i adolescentima teško je razlikovati što je osobna preporuka, a što je jasan utjecaj preko oglašavanja“, kaže medijski pedagog Markus Gerstmann u razgovoru s udrugom Teachtoday.
I u svojoj potrazi za vlastitim identitetom, gdje preuzimaju razne uloge, mladi se ljudi orijentiraju prema socijalnim medijima kao što je YouTube. Ti mediji ulogu žena i muškaraca mogu prikazivati stereotipno, ali i pokazati alternativne modele uloge kao i rodne modele, te mlade potaknuti da se razvijaju individualno.
U potrazi za vlastitim identitetom, uloge i sadržaji koji se prenose putem društvenih mreža važna su komponenta za adolescente. Takozvani posrednici (društvene mreže, takozvane instant-messaging usluge, internetske tražilice ili video portali) tako pozitivno ili negativno mogu doprinijeti razvoju vrijednosti, shvaćanju rodnih uloga ili životnih modela (Hans-Bredow-Institut 2016).
Stoga je LeFloidova ideja također dobar vodič kada pomaže mladim ljudima u razvijanju njihove medijske kometencije. Kako bi mogli procijeniti informacije, uzorke ili svjetonazore, koje mediji prenose, i koristiti ih u skladu s vlastitim ciljevima i potrebama.