Djeca koriste društvene mreže prije svega za razmjenu poruka, za objave statusa ili ostavljanje poruka na zidovima drugih korisnika.
Izvor: KIM studija 2014.
Zahvaljujući svojim komunikacijskim mogućnostima, društvene mreže imaju posebnu draž upravo za mlade. Nude im alate za predstavljanje njihove ličnosti i mogućnosti da uz par klikova stvore novu sliku o sebi. Interakcija sa drugima pritom uvijek igra važnu ulogu. Adolescenti aktivno istražuju sopstveno ja i šta zapravo žele da budu. Brzo izgrade veliki krug prijatelja gdje razmjenjuju smiješne slike, video sadržaje i novosti. Tako na YouTube mreži postoje kanali koji se isključivo bave manjim i većim nezgodama koje se zatim jednim klikom mogu podijelitiu WhatsApp grupi. U takvim grupama razmjenjuju se u očima odraslih nerazumljive prozivke, tzv. „trash talk“. U tom kontekstu je popularan i jezik akronima, npr. „KS“ za „kako si?“. Društvene mreže direktno se nadovezuju na interesovanja djece.
Društvene mreže se neprestano mijenjaju. Neka mreža koja je danas nepoznata, već sljedeće godine može biti apsolutni hit. Postojeće mreže izgube atraktivnost ili izmijene opseg svojih funkcija. Trenutno su kod djece i mladih naročito popularne sljedeće društvene mreže (abecednim redom):
Prijavljeni korisnici u svom profilu mogu da navedu smiju li se njima anonimno postavljati pitanja. Mreža je razvijena 2010. u Letoniji, ali svoje sjedište u međuvremenu ima u Dablinu u Irskoj.
Za djecu mlađu od 13 godina Snapchat nudi aplikaciju Snapkidz. Pomoću nje je moguće fotografisati i obraditi fotografije, ali ih nije moguće slati drugima.
Whatsapp je razvijen kao alat za slanje poruka. U međuvremenu se razvio u zasebnu društvenu mrežu. Whatsapp je dio američke kompanije Facebook.
Obično gledaoci postavljaju pitanja osobi koja emituje i taj korisnik YouNow servisa onda odgovara na pitanja.Gledaoci u predstavljenim video sadržajima dobiju uvid u privatni život korisnika.
YouTube u slučaju djece i mladih sve više zamjenjuje televiziju. Tzv. YouTube zvijezde mogu biti vrlo popularne za mlađu ciljnu grupu.
Sve te društvene mreže imaju nešto zajedničko: U svim njihovim uslovima korišćenja upućuje se na minimalnu starost korisnika. Kod većine društvenih mreža minimalna starosna granica iznosi 13 godina. To je starosna granica koju propisuje većina zemalja odakle dolaze te društvene mreže, između ostalog i zakonska regulativa u SAD. Saveznim američkim zakonom „Children's Online Privacy Protection Act“ (COPPA) zabranjuje se, naime, čuvanje ličnih podataka djece mlađe od 13 godina.
Podaci o minimalnoj starosnoj granici na društvenim mrežama nije uvijek jasna i dopušta mogućnost interpretacije. Na primjer: minimalna starosna granica za otvaranje korisničkog Google naloga iznosi 13 godina. Pomoću korisničkog Google naloga korisnik automatski ima pristup YouTube platformi.
Međutim, video platforma u svojim uslovima korišćenja upućuje da korisnici moraju posjedovati „neophodnu starost korisnika dovoljnu za zaključivanje obvezujućih ugovora“. U Njemačkoj je to starost od 18 godina - što znači čak pet godina iznad minimalne starosne granice. Upravo zbog toga što su podaci o minimalnoj starosti korisnika nepotpuni, važno se time pozabaviti. Zašto je u SAD zabranjeno čuvanje ličnih podataka djece mlađe od 13 godina? Zašto je WhatsApp dozvoljen tek od 16 godina? Šta znači ta minimalna starost u poređenju sa drugim starosnim granicama, na primjer kod upravljanja automobilom, konzumiranja alkohola ili biračkog prava? Suočavanje sa tim i sličnim pitanjima korisno je za zanimljive razgovore između mladih korisnika društvenih mreža i odraslih.