Direkt zum Seiteninhalt

Uvodne informacije

Vrijeme čitanja: minuti
Društvene mreže na internetu jako su popularne kod djece i mladih. Oni tamo pronalaze nove kontakte, brinu se o prijateljstvima i organizuju susrete. Svoje fotografije, video sadržaje i tekstove jednostavno mogu da podijele sa prijateljima, ali i šire.
Aktuelna KIM studija pokazuje koliko su mreže kao što su Facebook, Instagram ili WhatsApp važne za djecu i mlade: 70 posto 12-godišnjaka i 13-godišnjaka posjeduje korisnički nalog na društvenim mrežama. I prvi kontakt sa društvenim mrežama počinje rano: 7% šestogodišnjaka i 7% sedmogodišnjaka godišnjaka posjeduje korisničke naloge na mrežama.
Korišćenje društvenih mreža

Djeca koriste društvene mreže prije svega za razmjenu poruka, za objave statusa ili ostavljanje poruka na zidovima drugih korisnika.
Izvor: KIM studija 2014.

Zahvaljujući svojim komunikacijskim mogućnostima, društvene mreže imaju posebnu draž upravo za mlade. Nude im alate za predstavljanje njihove ličnosti i mogućnosti da uz par klikova stvore novu sliku o sebi. Interakcija sa drugima pritom uvijek igra važnu ulogu. Adolescenti aktivno istražuju sopstveno ja i šta zapravo žele da budu. Brzo izgrade veliki krug prijatelja gdje razmjenjuju smiješne slike, video sadržaje i novosti. Tako na YouTube mreži postoje kanali koji se isključivo bave manjim i većim nezgodama koje se zatim jednim klikom mogu podijelitiu WhatsApp grupi. U takvim grupama razmjenjuju se u očima odraslih nerazumljive prozivke, tzv. „trash talk“. U tom kontekstu je popularan i jezik akronima, npr. „KS“ za „kako si?“. Društvene mreže direktno se nadovezuju na interesovanja djece.

Najpopularnije društvene mreže

Društvene mreže se neprestano mijenjaju. Neka mreža koja je danas nepoznata, već sljedeće godine može biti apsolutni hit. Postojeće mreže izgube atraktivnost ili izmijene opseg svojih funkcija. Trenutno su kod djece i mladih naročito popularne sljedeće društvene mreže (abecednim redom):

Ask.fm je društvena mreža gdje korisnici postavljaju pitanja i odgovaraju na njih. Za postavljanje pitanja potrebno je otvoriti korisnički nalog, onaj koji postavlja pitanje ostaje, međutim, anoniman.

Prijavljeni korisnici u svom profilu mogu da navedu smiju li se njima anonimno postavljati pitanja. Mreža je razvijena 2010. u Letoniji, ali svoje sjedište u međuvremenu ima u Dablinu u Irskoj.

Sve te društvene mreže imaju nešto zajedničko: U svim njihovim uslovima korišćenja upućuje se na minimalnu starost korisnika. Kod većine društvenih mreža minimalna starosna granica iznosi 13 godina. To je starosna granica koju propisuje većina zemalja odakle dolaze te društvene mreže, između ostalog i zakonska regulativa u SAD. Saveznim američkim zakonom „Children's Online Privacy Protection Act“ (COPPA) zabranjuje se, naime, čuvanje ličnih podataka djece mlađe od 13 godina.

Podaci o minimalnoj starosnoj granici na društvenim mrežama nije uvijek jasna i dopušta mogućnost interpretacije. Na primjer: minimalna starosna granica za otvaranje korisničkog Google naloga iznosi 13 godina. Pomoću korisničkog Google naloga korisnik automatski ima pristup YouTube platformi.

Međutim, video platforma u svojim uslovima korišćenja upućuje da korisnici moraju posjedovati „neophodnu starost korisnika dovoljnu za zaključivanje obvezujućih ugovora“. U Njemačkoj je to starost od 18 godina - što znači čak pet godina iznad minimalne starosne granice. Upravo zbog toga što su podaci o minimalnoj starosti korisnika nepotpuni, važno se time pozabaviti. Zašto je u SAD zabranjeno čuvanje ličnih podataka djece mlađe od 13 godina? Zašto je WhatsApp dozvoljen tek od 16 godina? Šta znači ta minimalna starost u poređenju sa drugim starosnim granicama, na primjer kod upravljanja automobilom, konzumiranja alkohola ili biračkog prava? Suočavanje sa tim i sličnim pitanjima korisno je za zanimljive razgovore između mladih korisnika društvenih mreža i odraslih.

Čitati dalje u kolekciji „Društvene mreže“
/mediabase/img/cache/4723_740x740.jpg Ovaj infografik prikazuje fiktivnu priču o Lari i pokazuje koliko jedan post može dobiti lajkova i koliko puta može biti podijeljen. Infografik: Fotografija ide oko svijeta
/mediabase/img/4716.jpg Društvene mreže zbog mješavine samoprikazivanja, razmjene i distribucije osobito su često mjesta na kojima dolazi do mobbinga preko Interneta. Plan za prvu pomoć: Mobbing preko Interneta

Intervju: „Jezik skraćenica je pozitivna stvar“

Pitanja i odgovori

Djeca na internetu

Podijeli ovaj članak!

Postuj ovaj članak jednim klikom!
Podijeli