Digitalni kreatori mišljenja

Vrijeme čitanja: minuti

„U svijetu se mnogo toga događa! Bilo da se radi o smiješnim zbivanjima, stvarima koje nas plaše, od kojih nam se vrišti ili je jednostavno riječ o nekim nevjerovatnim događajima ... Popričajmo o tome!“ To je njegov moto i to je ono čime se bavi: Jutjuber LeFloid ima više od 3 miliona pretplatnika na YouTubeu. Na toj ideji se zasniva i format njegove emisije "LeNews" koja je uglavnom namijenjena mladim gledaocima kao važan izvor informacija pomoću kojih oni stvaraju svoje mišljenje.

Digitalni mediji, a naročito društvene mreže kao što su YouTube, Instagram ili Facebook, danas igraju važnu ulogu u informisanju mladih ljudi o širokom spektru tema - bilo da je riječ o politici, modi, ishrani ili načinu na koji da provode slobodno vrijeme. Međutim, u kolikoj mjeri društvene mreže time utiču na lične stavove i mišljenja? I šta to znači za razvoj ličnosti djece i adolescenata?

Stvaraju li mediji naša mišljenja?

Oblikovanje mišljenja zavisi od mnogo faktora: ličnih vrijednosti, životne situacije, znanja i iskustva, kao i društvenog okruženju. Na primjer, ljudi su skloniji da razmišljaju o nekoj temi ako se o tome trenutno puno priča u porodici ili krugu prijatelja. Međutim, i način na koji se neka tema medijski prikazuje često može dovesti do nesvjesnih i brzih stvaranja mišljenja na spomenutu temu.

Na primjer, lažne vijesti, tj. namjerno proširene pogrešne informacije, određene teme često prikazuju vrlo emotivno, što djecu i adolescente može navesti da takve informacije dalje šire preko WhatsAppa ili Facebooka. Studija američkog istraživačkog instituta Ipsos Public Affairs pokazuje da takve lažne vijesti vrlo brzo mogu razviti široku distribuciju i da takođe dugo ostaju u sjećanju.

Medijska realnost ili stvarnost

Još češće nego u slučaju lažnih vijesti, djeca i mladi ljudi suočavaju se sa informacijama koje suptilno mogu uticati na njihova gledišta. Posebno na platformi YouTube, mnogi formati su zabavni ali ne nužno i istiniti, naročito oni u kategoriji ljepota i lifestyle. Često se radi o isceniranom svijetu koji oblikuje mišljenja i stavove djece upravo onda kada ona nemaju dovoljno vlastitog iskustva o određenoj temi ili kad nemaju mogućnosti da takve prizore uporede sa drugim izvorima informacija.

Mnogi korisnici platforme YouTube ne označavaju jasno scene kada vrše reklamiranje proizvoda. „Posebno djeci i adolescentima je teško da razlikuju šta je lična preporuka, a šta je jasan uticaj preko oglašavanja“, kaže medijski pedagog Markus Gerstmann u Interview sa udruženjem Teachtoday.

I u svojoj potrazi za vlastitim identitetom, gdje preuzimaju razne uloge, mladi se ljudi orijentišu prema društvenim mrežama kao što je YouTube. Ti mediji ulogu žena i muškaraca mogu prikazivati stereotipno, ali i pokazati alternativne modele uloge kao i rodne modele, i mlade podstaknuti da se razvijaju individualno.

Popričajmo o tome

U potrazi za vlastitim identitetom, uloge i sadržaji koji se prenose putem društvenih mreža važna su komponenta za adolescente. Takozvani posrednici (društvene mreže, instant-messaging usluge, internet pretraživači ili video portali) tako pozitivno ili negativno mogu doprinijeti razvoju vrijednosti, shvatanju rodnih uloga ili životnih modela (Hans-Bredow-Institut 2016).

Stoga je LeFloidova ideja takođe dobar vodič kada pomaže mladim ljudima u razvijanju njihove medijske kompetencije. Kako bi mogli da procijene informacije, uzorke ili poglede na svijet, koje mediji prenose, i koriste ih u skladu sa vlastitim ciljevima i potrebama.

Pročitajte više u dosijeu „Oblikovanje mišljenja“

Preko društvenih mreža šire se ne samo korisne, već i brojne neistinite informacije. Činjenice, činjenice, neistine, činjenice

Teachtoday je razgovarao sa internet aktivistom i blogerom Markusom Beckedahl-om o važnosti društvenih medija u stvaranju ličnog mišljenja. U razgovoru sa Markusom Beckedahlom

Glasna manjina

Bot ili nije bot?

Podijeli ovaj članak!

Postuj ovaj članak jednim klikom!

Podijeli