English
Deutsch
Românâ
Polski
Hrvatski
Crnogorski
Magyar
Lažna vijest je namjerna dezinformacija plasirana u određenu svrhu. Usko povezano sa fenomenom lažnih vijesti, često se pojavljuje pojam „filter bubble“. Algoritmi u internet pretraživačima i društvenim mrežama češće prikazuju informacije slične onima koje je korisnik prethodno pogledao. Stoga korisnici dobijaju više sadržaja koji odgovara njihovim pogledima i navikama. Međutim, i dalje se raspravlja o stvarnim efektima ovog fenomena. Postoje protivrječna mišljenja i studije o tome jesu li algoritmi za filtriranje zapravo prednost ili nedostatak za korisnike.
Koliki je domet takvih lažnih vijesti, pokazuje primjer jedne selfie fotografije koja prikazuje izbjeglu osobu zajedno sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Ta slika je obišla svijet, ali dok je izvorni post na Facebooku dobio gotovo 13.000 reakcija, lažna vijest u kojoj se prikazana izbjeglica identifikuje kao terorista i gdje se ta osoba namjerno navodi u lažnom kontekstu, dobila je gotovo dvostruko više reakcija.
Proslijeđivanjem neprovjerenih novosti korisnici društvenih mreža pomažu u širenju takvih lažnih vijesti. Brzinu, kojom se informacije mogu širiti i održavati na društvenim mrežama ne podcjenjuju samo djeca i adolescenti.
Medijski projekt osnovne škole "Nils Holgersson" pokazuje koji domet neka objava na Facebooku može doseći. Četvrti razred spomenute škole htio je da sazna kako se na društvenim mrežama širi slika i u tu su svrhu su sproveli eksperiment: na Facebooku su pozvali korisnike da podijele jednu fotografiju. U vrlo kratkom vremenu slika je podijeljena više od 123.000 puta.
U potrazi za vlastitim identitetom, uloge i sadržaji koji se prenose putem društvenih mreža važna su lekcija za adolescente. Takozvani posrednici (društvene mreže, instant-messaging usluge, internet pretraživači ili video portali) na taj način mogu pozitivno ili negativno doprinijeti razvoju vrijednosti, rodnih uloga ili životnih modela (Institut Hans Bredow 2016).
Stoga je LeFloidova ideja takođe dobar vodič kada pomaže mladim ljudima u razvijanju njihove medijske kompetencije. Kako bi mogli da procijene informacije, uzorke ili poglede na svijet koje mediji prenose, i koriste ih u skladu sa vlastitim ciljevima i potrebama.
Poštovanje novinarskih načela u pružanju informacija preko društvenih mreža sada se ne prati sistemski. Njemačka savezna vlada sve više pokušava da reguliše uslove u kojima nastaju lažne vijesti i komentari mržnje kako bi mogla nešto da učini protiv toga. Međutim, već se i danas mogu koristiti mogućnosti kaznenog zakona ako se utvrdi da poruka proširena društvenim mrežama ispunjava preduslove klevete.
Nego, šta to znači za vijesti na ličnom profilu? U digitalnim vremenima važi pravilo kao i u analognim vremenima: ko želi biti dobro informisan, treba da koristi više nezavisnih izvora, a ne da zavisi samo od vijesti "isporučenih" putem društvene mreže. Ovdje mogu biti korisne i funkcije dojave na raznim društvenim mrežama kojima se prikazane vijesti mogu označiti i prijaviti kao lažne vijesti. Osim toga, važno je da se lažne vijesti više ne šire.
Često nije lako razlikovati istinu od neistine. Cilj bi trebao da bude pravilna interpretacija različitih informacija, izvora i različitih ciljeva korisnika na društvenim mrežama. Sljedećih sedam savjeta pomoći će vam da prepoznate lažne vijesti.
Društveni mediji mogu uticati na lične stavove i mišljenje djece i adolescenata.
Digitalni kreatori mišljenja
Teachtoday je razgovarao sa internet aktivistom i blogerom Markusom Beckedahl-om o važnosti društvenih medija u stvaranju ličnog mišljenja.
U razgovoru sa Markusom Beckedahlom
